Oko 85 milijuna radnih mjesta preuzet će roboti, 40 posto radne snage morat će se prekvalificirati

Upskilling, u slobodnom prijevodu ažuriranje vještina, odnosi se na poslove koji neće nestati, barem ne uskoro, ali je za njihovo obavljanje potrebno kontinuirano usavršavanje, dok se pod reskillingom misli na prekvalifikaciju za novi posao na koji nas sve češće tjera razvoj umjetne inteligencije. Za mnoge poslove, naime, ljudi više neće biti potrebni jer će ih brže, preciznije i jeftinije obavljati AI u raznim oblicima, od robota do jezičnih modela.

Internet of Things (IOT) i nehumanoidna robotika probijaju se na tržištu rada, na kojem bi, prema nekim predviđanjima, oko 85 milijuna radnih mjesta moglo doživjeti prelazak s ljudskog rada na robote. Ta će tranzicija za mnoge biti vrlo teška. Prema procjenama poslodavaca, oko 40 posto njihove radne snage morat će se prekvalificirati. U Europskoj komisiji upozoravaju da četvrtina odraslih u EU ne zadovoljava ni funkcionalnu razinu osnovnih vještine kao što su pismenost, računanje i digitalne vještine. A bez toga izloženi su većem riziku od nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, piše Poslovni dnevnik.

Razne ankete otkrivaju da su Europljani zabrinuti zbog posljedica koje tehnološki napredak ima na tržište rada. Zanimanja poput blagajnika i službenika za šalterima izložena su najvećem riziku od nestajanja, dok će zanimanja poput specijalista za umjetnu inteligenciju, big data analitičara, inženjera obnovljivih izvora energije i zdravstvenih djelatnika biti jako tražena, kao i radnici u građevinskoj industriji, poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Dekanica Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa kaže za Večernji list da se u vremenu kada umjetna inteligencija preuzima sve veći broj zadataka važno zapitati može li tehnologija uistinu zamijeniti ljudsku kreativnost, znatiželju, intuiciju, hrabrost, sposobnost prilagođavanja i cijeli niz drugih osobina koje čovjeka čine čovjekom.

Samo neka od zanimanja za koja je to važno su liječnici i medicinske sestre, psiholozi i terapeuti, učitelji i profesori, umjetnici i dizajneri, menadžeri i lideri, socijalni radnici i savjetnici, ali i razvojni inženjeri, analitičari, stručnjaci za kibernetičku sigurnost, i još mnoga druga. Umjetnu inteligenciju trebamo prihvatiti kao alat koji nam može pomoći u radu i životu jer, na kraju, ono što nas čini ljudima nije samo znanje već i naša sposobnost maštanja, stvaranja i suosjećanja – a to nijedan algoritam ne može istinski dočarati – zaključuje prof. dr. Klačmer Čalopa. Ne može se poreći da je umjetna inteligencija već sada donijela velike promjene, no umjesto straha, važno je, ističe, usmjeriti se na razvoj onoga što nas ljude čini jedinstvenima.

Cijeli članak pročitajte ovdje.