Zorana Mihelčić: 'Šibenik postaje nezaobilazna točka za umjetnike na plesnoj karti Europe i svijeta'

Profesorica je engleskog jezika i književnosti, a paralelno uz pedagoški rad bavi se plesnom umjetnošću. Vodi udrugu Plesni teatar Sjene, a već 14 godina je zaslužna što se u Šibeniku održava jedan od zapaženijih europskih festivala.

Kako se rodila ljubav prema plesu, kad ste počeli i tko je 'glavni krivac' za to?

Moja ljubav prema plesu nije se rodila, ona je naprosto bila tu – oduvijek, još od najranijeg djetinjstva. Odrastala sam u Šibeniku u vrijeme kada nije bilo mogućnosti za formalno plesno obrazovanje. Nažalost, situacija ni danas nije bitno bolja: nakon niže plesne škole, mladi talentirani plesači još uvijek nemaju logičan nastavak školovanja kroz srednju plesnu školu, što mnoge natjera na odustajanje.

Kada sam 1981. godine upisala filološki fakultet u Beogradu, od plesa nisam odustala. Upravo mi je taj veliki grad omogućio da se tek tada počnem profesionalno baviti plesnom umjetnošću.

Dakle, glavni 'krivac' za moje umjetničko usmjerenje je moja duboka ljubav prema plesu, i želja da ga promoviram i izdignem na razinu umjetničke forme koja zaslužuje svoj prostor i poštovanje.

Vodite udrugu Plesni teatar Sjene. Koliko je teško balansirati posao i to?

Balansiranje profesorskog posla i vođenja udruge Plesni teatar Sjene, koja postoji od 2000. godine, iznimno je zahtjevno. Iako sam pedagog po struci i taj posao obavljam savjesno i profesionalno, SJENE su moj životni projekt i moja najveća strast. Svoje slobodno vrijeme u potpunosti posvećujem kreiranju i razvoju plesa, bilo kroz aktivnosti Plesnog teatra SJENE ili kroz organizaciju Festivala. To je svakodnevna borba za vrijeme i resurse, ali kada vidim rezultate i utjecaj na mlade plesače i publiku, sav taj trud se isplati.

Kažu da je Šibenik grad glazbenika, može li se kazati da je i grad plesača?

Šibenik je grad velikih glazbenika i ponosni smo na tu tradiciju. Međutim, još je prerano reći da je Šibenik pravi grad plesača. Iako kroz rad Šibenik Dance Festivala i Plesnog teatra Sjene, naš grad postaje nezaobilazna točka za umjetnike na plesnoj karti Europe i svijeta, a lokalna zajednica pokazuje sve veći interes i razumijevanje za plesnu umjetnost, za pravi razvoj plesa potrebna je ključna infrastruktura i podrška.

Pri tom je edukativna dimenzija na prvom mjestu. Edukacijom gradimo nove generacije plesnih profesionalaca i publike. Učeći od priznatih koreografa i plesača, mladi talenti dobivaju priliku napredovati i razvijati vještine. Ali najbolji pedagozi doći će samo ako su im omogućeni uvjeti za rad. Čime se trenutno ne možemo pohvaliti. Dok se nama u Sjenama, kao i ostalim gradskim udrugama ne osiguraju uvjeti za rad, a to su adekvatne plesne dvorane, studiji i vrhunski stručni pedagozi za rad s mladim talentima, dok Šibenik ne krene u osnivanje srednje plesne škole, daleko smo od toga da se nazivamo gradom plesača.

Ipak, u jedno sam sigurna: kroz Sjene i Šibenik Dance Festival postavili smo čvrste temelje za budućnost.

Šibenik Dance Festival održava se po 14. put. Koliko je izazovno iz godine u godinu zadržati kvalitetu festivala na jednom ovako visokom nivou?

Održati ovako veliki međunarodni festival na visokom nivou u gradu veličine Šibenika doista je ogroman izazov i, možemo reći, divlja avantura.

Ključ je u kontinuiranom istraživanju, dobro promišljenoj selekciji programa i pažljivom odabiru iznimnih umjetnika iz cijelog svijeta. To zahtijeva mnogo truda, strpljenja i ljubavi. Svake godine težimo nadmašiti prethodnu, što nas tjera da budemo inovativni i ne pristajemo na kompromise kada je riječ o kvaliteti.

Svi izazovi, od produkcijskih do tehničkih, rješavaju se timski; nekad lakše, nekad s poteškoćama. No, sve se apsolutno isplati kad vidimo odjek koji festival ima i praćenost koja strelovito raste iz godine u godinu.

Mislim da festival uvelike mijenja percepciju umjetnosti u manjoj sredini poput Šibenika. Postavljamo umjetnička djela originalno kreirana za kazališne pozornice na trgove, ulice i zidine tvrđava. Pružamo ljudima umjetnost na dlanu. To je demistifikacija umjetnosti – ona postaje dostupna svima, uključena u svakodnevni život. Ljudi spontano zastaju, dive se, a mi im pokazujemo da je umjetnost svuda oko nas. Posebno u Šibeniku, čija je struktura otvoren grad, javni prostori postaju prirodne pozornice, a to je nešto potpuno jedinstveno.

Svaki festival nosi svoje izazove, ponekad se čine preveliki. Bilo je trenutaka sumnje, umora i prepreka koje su izgledale nepremostive. Odustati je najlakše, ali za sada nam to nije opcija. Ono što nam je nepresušan izvor motivacije jest nevjerojatna energija velikih plesača, oduševljenje publike i zahvalnost mladih plesača za priliku koju im pružamo, te spoznaja da stvaramo nešto zaista vrijedno.

Kao direktorica festivala iz prve ruke znate kakvo je danas stanje na ovom 'polju'. Koliko je teško danas biti plesač u Hrvatskoj i mogu li ljudi, posebice mladi, živjeti samo od toga?

Status plesača u Hrvatskoj trenutačno je kompleksan. Biti plesač je iznimno teško, a živjeti isključivo od plesa za mlade ljude u Hrvatskoj gotovo je nemoguće bez snažnije potpore i neophodne infrastrukture.

Baveći se kulturnim menadžmentom i vođenjem međunarodnog festivala, iz svakodnevne komunikacije s našim mladim umjetnicima, većinom pripadnicima nezavisne plesne scene, vidim da im rad nije nikada problem, već financijska neizvjesnost kao najveći izazov s kojim se suočavaju. Na žalost, to je upravo i jedan od glavnih razloga sve većeg broja odlazaka mladih umjetnika iz naše zemlje.

Da zaključim, festival im služi kao dragocjena platforma koja pruža priliku za umrežavanje, promociju i profesionalni rast. Ipak, za održivost i kontinuirani razvoj plesne scene, svima nam je potrebna snažnija institucionalna i financijska podrška.

Organizirati ovako veliki festival zahtjeva puno vremena, truda i ljubavi, a u svemu tome sigurno vam je bitna podrška. Tko je vama najveća podrška i ima li sam Grad Šibenik (dovoljno) sluha za ovakve projekte?

Uz Grad Šibenik kao i Ministarstvo kulture i medija koji podržavaju festival, zahvalni smo na partnerstvu s Tvrđavom kulture te na korištenju tvrđava kao iznimnih lokacija koji su im dani na upravljanje.

Organizacija ovako velikog festivala zahtijeva golem trud i ljubav, a podrška je ključna. Najveća podrška dolazi od mog tima, suradnika, obitelji i volontera koji rade s nevjerojatnom predanošću. Također, podrška naših partnera, sponzora, turističkih zajednica i lokalnih institucija je neophodna za realizaciju projekta.

Šibenik Dance Festival nije samo plesni događaj. To je investicija u kulturni identitet grada, u našu turističku budućnost i u odgoj novih generacija. To je prilika da Šibenik zadrži svoje mjesto na karti europskih kulturnih prijestolnica i da građanima pruži svjetsku umjetnost na njihovom pragu.

Što Šibenik Dance Festival predstavlja, ne samo za plesnu zajednicu, nego i za grad Šibenik? Što biste osobno izdvojili kao temeljnu vrijednost ovog događaja?

Osobno, posebno vrijedni i dirljivi su mi trenuci kada vidim kako ples spaja različite kulture i generacije, kao i nevjerojatni dojmovi naši stranih gosti uoči priprema i tijekom nastupa na šibenskim tvrđavama. Ta sinergija drevne arhitekture i suvremenog pokreta stvara magiju.

Šibenik Dance Festival je mnogo više od samog festivala. Za plesnu zajednicu on je platforma za susrete, razmjenu i inovaciju – mjesto gdje se rađaju nove ideje i suradnje. Za Šibenik, to je puls kulture, prozor u svijet suvremene umjetnosti koji ljeti transformira naš grad u kulturnu metropolu a naše povijesne trgove i tvrđave u živuće pozornice. Mi nismo samo događaj, mi smo pokretačka snaga koja Šibenik pozicionira na svjetsku kartu kulture i umjetnosti.