Od Fausta do katedrale: Kako su šibenski ornamenti i riči postali zvijezde novog MDF fanzina

Faust i katedrala u fanzinu

Umjetnička rezidencija 'Priče iz Bunara' udruga Kolektiv 4B provodi već duži niz godina uz podršku Ministarstva kulture i medija RH. Osim slovenskog umjetnika, Marka Drpića, rezidencijalni boravak u Šibeniku ranije su ostvarili i zagrebačka glazbenica Sara Renar, splitska umjetnica Nives Čičin – Šain, umjetnik iz Metkovića Koraljko Greben, srpska umjetnica Ana Vujović te zagrebački street artist Krešimir Golubić.

Svi oni, nakon boravka u Azimutu, u Šibeniku su ostavili konkretan trag svog stvaralaštva. Tako je Marko Drpić s djecom iz radionice napravio fanzinić koristeći se visokim tiskom kojim se inače bavi.

-To je tisak olovnim slovima i bila je ideja da to upotrijebimo. No kako tisak nema sadržaj, morali smo ga pronaći- kazao je Drpić.

I pronašli su ga – obilaskom povijesne jezgre Šibenika i u suradnji s drugom festivalskom radionicom pod vodstvom drugog Marka, Marka Podruga, novinara i voditelja novinarske radionice Nora. Nakon toga, festivalski fanzin dobio je dva sadržaja – likovni i jezični. Likovni su pronašli u otisku šibenskih ornamenata – ukrasa uklesnih u kamen šibenske katedrale.

-Kako ovdje u Šibeniku ima puno klesane baštine, polazišna točka su nam bili klesani ornamenti na katedrali. Prvog dana radionice obišli smo sve to i pogledali što se može napraviti. I to su djeca učinila, a to je samo jedan dio sadržaja.

Drugi dio sadržaja u fanzinu 'Uresi i riči' pronašli su među šibenskim riječima i to kao posvetu velikom šibenskom humanistu, Faustu Vrančiću, autoru prvog rječnika hrvatskog jezika uvrstivši ga među pet najznačajnijih jezika ondašnje Europe.

-Odlučili smo napraviti mali slovar šibenskih riči. Napravili smo ih samo deset i to zasad zvuči možda malo trivijalno, ali jezik se brzo mijenja. Mi to možda ne primijetimo jer ga živimo svaki dan, ali za 50 godina jezik će se promijeniti- priča slovenski umjetnik koji je radionicu u Šibeniku vodio od 19. do 14. lipnja.

Zajednička dječja posla

U proces nastajanja fanzina nazvanog 'Uresi i riči' uključili su i polaznike novinarske radionice Nora koji su riječi poput – čentrun, pinca, balun, kušin, mača ili rečine morali staviti u kontekst.

-Uspjeli smo nešto sastaviti. Markova grupa trebala je staviti riječi koje smo izabrali u neki kontekst i to je dio naše knjižice. Sastavili su nešto smiješno. Definicije su bile zabranjene- istaknuo je Drpić kojemu ovo nije prvi put da radi u Šibeniku .

Točnije prvi put je u Šibeniku izlagao lani u okviru skupne izložbe umjetničke grupe ZID koju je u Šibenik doveo street artist i bivši rezident, Krešimir Golubić.

-Bio je ovo logičan slijed i dogodio se brzo nakon te izložbe. Golubić koji nas je doveo u Šibenik puno nam je pričao o Azimutu i rekao je da je ovo najbolja galerija na Jadranu i to je istina. Jako smo se dobro proveli prošle godine i to se nastavilo ovo ljeto. Veoma sam zahvalan udruzi i svima oko Azimuta i dječjeg festivala što sam pozvan i da sam mogao biti dio toga- kazao je Drpić koji ne skriva želju da se vrati i treći put u Šibenik – radno, naravno.

Povratak u Šibenik

Ideja mu je, tragom oca kamenoklesara s otoka Brača, otisnuti šibensku kamenu baštinu, pridružiti ju glagoljici ukoliko uspije pronaći dovoljno tragova iste kroz povijest grada i to sve posebnom tiskarskom vještinom u drvu i od toga napraviti nešto što će biti na korist gradu kao svojevrstan suvenir.

Nada se i vratiti na Međunarodni dječji festival i ponovno raditi s djecom, no priželjkuje starija godišta jer, tvrdi, u Šibeniku, kao i u Ljubljani, događa se da starije generacije mladih ostanu zakinute za programe jer su uglavnom svi usmjereni na one nešto mlađe.

-Onda se dogodi da starija djeca ostanu doma, sama s ekranima. Treba i njih povući na ove radionice, no to je problem svugdje, ne samo ovdje- iskren je grafičar koji se brzo stopio sa Šibenikom zahvaljujući umjetničkoj rezidenciji 'Priče iz Bunara' uz podršku Ministarstva kulture i medija RH.

-Upravo kroz rezidencijske programe koji imaju za cilj ostaviti krajnji produkt u prostoru Bunara koristimo umjetnički sadržaj za pričanje priče o povijesti i značaju prostora u kojemu djelujemo- poručili su iz udruge Kolektiv 4B koja stoji iza programa.