Na današnji dan rođen Milivoj Zenić, dugogodišnji ravnatelj šibenske knjižnice

Milivoj Zenić rođen je u Šibeniku 1953. godine u kojem je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” zaposlio se kao dipl. knjižničar 1979., a od 1984. pa sve do svoje smrti obnašao je dužnost ravnatelja.

Zenić je imao viziju moderne šibenske knjižnice, sadržajno i prostorno-funkcionalno primjerene suvremenim knjižničarskim standardima i upravo je on, kao njezin ravnatelj, najzaslužniji za preseljenje knjižnice iz neprimjerena prostora u stambenoj zgradi podalje od gradskog središta u zgradu na Poljani, u centru grada 2005. godine. Za to su trebale proći godine borbe, lobiranja i zagovaranja. Da su se trud i strpljenje isplatili svjedoči činjenica da je knjižnica ubrzo postala, zahvaljujući i raznovrsnim kulturnim događanjima koja se u njoj odvijaju, informacijskim i kulturnim žarištem u gradu Šibeniku.

Koliko je držao do njegovanja i štovanja pisane, posebice šibenske riječi, govori i činjenica da je Zenić još 1992. godine u, za Šibenik teškim, ratnim vremenima pokrenuo nakladničku djelatnost, kojom je šibenska knjižnica, do danas objavivši 150 naslova knjiga, šest glazbenih CD-a, dva dokumentarna filma, tri kalendara i desetak kataloga i brošura, stekla veliki ugled.

Aktivno je sudjelovao i u organizaciji znanstvenih i stručnih skupova, npr. o obitelji Vrančić u hrvatskoj književnosti i znanosti (1995.), o Antunu Vrančiću (2004.), o jezikoslovcu Josipu Jurinu (1996.), te skupova o franjevačkim piscima sa šibenskog područja koje je Knjižnica od 2000., jednom godišnje organizirala zajedno s Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i ograncima Matice hrvatske u Skradinu i Šibeniku. Sudjelovao je i na stručnim skupovima knjižničara, od skupština HKD-a do različitih savjetovanja i skupova. Bio je član Organizacijskog odbora 30. skupštine HKD-a održane 1996. u Primoštenu.

Autor je triju knjiga, u kojima se bavi šibenskom baštinom: „U pohvalu od grada Šibenika : pisana riječ od najstarijih vremena do danas“ (Šibenik, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2002.), „Šibenska katedrala“ (Šibenik, Šibenska biskupija, 2003.) i „Stari Šibenik : kalama, skalama i butama“ (Zagreb, AGM, 2010.). Prva knjiga posebno je važna knjižničarima za poznavanje povijesti šibenske knjige, knjižnica, knjižara i nakladnika. Objavio je i više stručnih radova, pisao je tekstove za turističke brošure i razne časopise, redovito je objavljivao priloge u lokalnim novinama, urednik je nekoliko monografija i kataloga, uređivao je, od 1993. do smrti, Knjižnicu "Bašćina", jedan od šest nizova u kojima Knjižnica objavljuje publikacije. U prosincu 2016. godine, o petoj obljetnici Zenićeve smrti, Knjižnica je objavila knjigu „Šibenik, srcem i umom“ u kojoj su sabrani neki od njegovih tekstova objavljeni u novinama, časopisima, brošurama i katalozima ili izrečenih u različitim prigodama (predstavljanjima knjiga, komemoracijama... ), a koji se tiču Šibenika i njegove okolice. Knjigu su za tisak priredili dr. sc. Marinko Šišak i Vilijam Lakić, a predstavljena je 17. veljače 2017. na Dan Knjižnice.

Neumorni Zenić je, kao producent i stručni suradnik sudjelovao u proizvodnji dvaju znanstveno-obrazovnih filmova: „Martin Kolunić Rota“ (Šibenik, Digital zoom, 1997.) i „Stella maris Dalmacije : II. Dio“ (Zagreb, Udruga Prosoli-Sveta glazba; Šibenik, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”, 2008.), a kao stručni suradnik i u realizaciji znanstveno-obrazovnog filma „U potrazi za Lukačićem“ (Šibenik, Glazbena škola Ivana Lukačića, 2000.).

Organizirao je brojne izložbe u Knjižnici. U Muzeju grada Šibenika 1991. organizirao je izložbu „Blago šibenskih knjižnica : XVI. – XVIII. stoljeće“, nakon koje je Knjižnica objavila i kalendar „Inkunabule u Šibeniku“.

Kao veliki štovatelj djela obitelji Vrančić, najzaslužniji je za uspostavljanje suradnje između šibenskih kulturnih institucija i Petőfi Irodalmi Múzeum u Budimpešti i Kuće umjetnosti u Vesprému, temeljenu na ostavštini šibenskih i hrvatskih humanista Antuna i Fausta Vrančića.

Potaknuo je osnutak Knjižničarskog društva Šibenik 2004. godine do kada su šibenski knjižničari bili članovi Društva knjižničara u Splitu, u kojemu je Zenić bio višegodišnji član Odbora. Kao ravnatelj županijske matične knjižnice poticao je uspostavljanje mreže knjižnica u Šibensko-kninskoj županiji, pomažući lokalnim zajednicama u osnivanju ili obnovi rada narodnih knjižnica. Bio je predsjednik Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Također je bio predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Podružnice Šibenik, a bio je i član Družbe Braća hrvatskog zmaja.

Za doprinos razvoju kulture Republike Hrvatske, 1997. godine odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Kukuljevićevu povelju, koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje za dugogodišnji rad i znatne rezultate na unaprjeđenju knjižničarske djelatnosti dobio je 2010. Posthumno su mu 2012. dodijeljene Nagrada Šibensko-kninske županije, zbog iznimnog doprinosa razvoju knjižničarske i znanstvene djelatnosti, dugogodišnjeg ravnanja Gradskom knjižnicom „Juraj Šižgorić“ te bogatog autorskog rada i baštinjenja šibenskog kraja u svekolikoj intelektualnoj i pisanoj hrvatskoj kulturi i Nagrada Grada Šibenika za životno djelo, zbog unaprjeđenja knjižničarske djelatnosti u RH, pokretanja izdavačke djelatnosti šibenske gradske knjižnice te općenito zbog promicanja šibenske kulturne baštine, prije svega pisane riječi.

Svake godine, u spomen na Milivoja Zenića o obljetnici njegove smrti, Fotoklub Šibenik u Knjižnici organizira izložbu „Kalama, skalama, butama“. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu je 2014. u suradnji s Državnim hidrometeorološkom zavodom, Institutom za arheologiju te Filozofskim i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala Međunarodni skup „Zaštita kulturne baštine u izvanrednim slučajevima“ u sklopu kojega su u Šibeniku održane dvije radionice posvećene Zeniću. U svibnju 2018. godine Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik i Knjižničarsko društvo Šibenik organizirali su stručni skup „Nakladništvo u baštinskim ustanovama kao prilog njegovanju zavičajnosti“ posvećen dugogodišnjem ravnatelju i kolegi.

Umro je u Šibeniku 20. studenoga 2011. u 58. godini života.