Maja Šintić o gorućem problemu: 'Grad ima skupe vrtiće u kojima nema mjesta za svu šibensku djecu'

– Rješenja o upisima u dječje vrtiće objavljena su nakon prvog kruga lokalnih izbora. Ona pokazuju ono na što već dugo upozoravamo, a to je nedovoljan broj ustanova, odnosno mjesta u dječjim vrtićima. 37 djece nije upisano u DV Šibenska maslina, a još 49 je odbijeno zbog prebivališta, nepotpune dokumentacije ili drugog prioriteta. U DV Smilje, također gradskoj ustanovi, nije upisano 17 djece, a dodatnih 22 je odbijeno po različitim osnovama. Problem se ove godine javlja i u privatnim vrtićima. DV Osmijeh ima 23 djece na listi čekanja, DV Sunce 18, a za druge privatne osnivače podaci trenutačno nisu dostupni. Kada sve zbrojimo, ispada da imamo 54 djece koja imaju sve uvjete za upis, ali nisu primljena u gradske vrtiće, u odnosu na prošlu godinu kada je bilo 29 neupisanih koji su se uspješno upisali u privatne vrtiće. Ove godine i ti privatni vrtići imaju velike liste čekanja. 71 dijete nije primljeno iz tehničkih razloga ili zato što nema prebivalište, što smo već osporavali jer nam je Ministarstvo jasno potvrdilo da zakonska konstrukcija „prebivalište ili boravište“ nije odvojiva i da samo prebivalište ne može biti jedan od kriterija za ostvarivanje upisa u dječji vrtić – rekla je Maja Šintić.

Istaknula je kako Grad Šibenik već godinama iz proračuna prebacuje sredstva za idejni projekt dvaju novih vrtića, Gomljanik i Mažurice, bez ikakvog pomaka u realizaciji. Nadalje, prijavio je samo nadogradnju jednog vrtićkog objekta, onoga Šibenskih tića, i za to je na natječaju Nacionalnog programa oporavka i otpornosti ostvario financiranje od 300 tisuća eura za projekt koji ukupno iznosi otprilike 1,5 milijuna eura te time nije osigurao dovoljno mjesta u vrtićima za šibensku djecu. Spomenula je i problem vrtićkih objekata koji se nalaze u stambenim zgradama i nisu uvjetni, odnosno nemaju igralište, dovoljno prostorija te ne poštuju pedagoški standard.

– To upućuje na to da trenutnu vlast u gradu nije briga što majke neće moći raditi jer im djeca ne mogu u vrtić ili što bake, koje bi trebale uživati u mirovini, moraju obavljati poslove koje predviđa Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a koji potpadaju pod ingerenciju grada Šibenika i djelokrug gradskih vlasti – dodala je Šintić.

Naglasila je kako se vlast u Gradu trenutačno najviše bavi turističkim projektima, turistifikacijom stare gradske jezgre, odnosno ulaganjem u Dvojne bedeme, proširenjem prometnica radi lakšeg kretanja turista, dok se proračunske rupe pune naplatom kazni za nepropisno zaustavljanje, a građani nemaju gdje parkirati. S druge strane, prisutni su problemi derutnih škola i vrtića, nedostatak materijalno-tehničkih uvjeta u njima, kao i manjak mjesta u vrtićima, neučinkovit odvoz otpada te nedostatak reciklažnog dvorišta.

- Ova gradska uprava sve svoje odgovornosti prebacuje na građane, učinkovito ih opterećuje financijski mimo osnovnih davanja, a ne vraća im osnovnu infrastrukturu propisanu Zakonom o lokalnoj samoupravi. Mi ne samo da nemamo besplatne, nego imamo skupe i neopremljene vrtiće u kojima nema mjesta za svu šibensku djecu - rekla je za kraj Šintić.

Tonči Restović je poručio da, ako u 2025. godini postoji niz gradova u Hrvatskoj koji su osigurali mjesta u vrtićima za svu djecu i omogućili besplatne vrtiće, to može učiniti i Šibenik. Smatra da se netko time mora početi ozbiljno baviti te postati svjestan da je upravo to ono što osigurava bolju budućnost i kvalitetniji život u Šibeniku. Kad njihova opcija preuzme odgovornost za upravljanje gradom, prioritet će im biti izgradnja novih vrtića, modernizacija postojećih i omogućavanje besplatnih vrtića za svu djecu.