Fortifikacijski biser Jadrana: Kreće obnova Tvrđave sv. Nikole

Radove će izvoditi splitska tvrtka Neir, specijalist za konzervatorsko-restauratorske zahvate, u skladu s konzervatorskim smjernicama. Projekt obuhvaća restauraciju oštećenih dijelova zida, uklanjanje neprimjerenih intervencija te zaštitu od vlage i mora.

Tvrđava sv. Nikole, povijesni čuvar ulaza u šibenski kanal, uskoro će zasjati u obnovljenom izdanju. Nakon gotovo dva mjeseca čekanja izabran je izvođač radova obnove vanjskog plašta tvrđave, čija je procijenjena vrijednost 232.000 eura. Riječ je o splitskoj tvrtki Neir, koja će provesti niz konzervatorsko-restauratorskih i građevinskih zahvata s ciljem očuvanja autentičnosti objekta, ali i prilagodbe prostora suvremenoj javnoj namjeni, piše Bauštela.

Neir više od 30 godina djeluje kao specijalist za istraživanje, analiziranje, dokumentiranje, restauriranje i konzerviranje pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. Njihovi projekti uključuju zahtjevne konzervatorsko-restauratorske radove koji zahtijevaju najsuvremeniju tehnologiju, poput lasera za čišćenje kamena, 3D skenera za prostorno snimanje, mikropjeskarnika i druge opreme potrebne za precizno i kvalitetno izvođenje radova.

Priprema i cilj projekta

Prije izrade glavnog projekta provedena su opsežna arheološko-konzervatorska istraživanja koja su definirala položaj i oblik kopnenog ulaza u tvrđavu te pomogla u odabiru konačnog idejnog rješenja. Svi zahvati oblikovani su u skladu sa smjernicama Konzervatorskog odjela u Šibeniku te temeljem prethodne dokumentacije i projektnog zadatka.

Pripremi glavnog projekta prethodili su stručni elaborati: konzervatorsko-tehnički za obnovu plašta i unutrašnjosti tvrđave, elaborat sanacije temeljnih, zidnih i svodnih konstrukcija, restauratorski elaborat obnove portala, te specijalistički dokument o zaštiti od prodora morske i oborinske vode.

Primarni ciljevi projekta su sanacija dotrajalih dijelova tvrđave, povećanje funkcionalnosti prostora te valorizacija kulturno-povijesne i turističke važnosti lokaliteta. Planirani radovi obuhvaćaju konzervaciju, restauraciju i konstrukcijsku sanaciju, uz dodatno uređenje prostora za kulturna događanja, izložbe, koncerte i edukativne sadržaje, u sklopu revitalizacijskog programa.

Lokacija i veličina građevine

Tvrđava sv. Nikole nalazi se na otočiću Ljuljevcu, na ulazu u kanal sv. Ante kod Šibenika, na katastarskoj čestici k.č. 92 (nova 5886), u k.o. Donje Polje. Obuhvaća i čestice 5439, 5440/1 i 5440/3, ukupne površine 34.313 kvadrata. Bruto površina same tvrđave iznosi 13.281,33 kvadrata.

Zbog svoje kulturne i povijesne važnosti, tvrđava je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (oznaka Z-6516), a od 2017. godine dio je UNESCO-ove svjetske baštine. Danas se koristi u turističko-izložbene svrhe, s organiziranim posjetima brodom tijekom sezone, piše Bauštela.

Arhitektonske značajke tvrđave

Tvrđava je slobodnostojeća građevina, s tri strane okružena morem. Južni dio povezan je s kopnom preko otočića Školjić. Istočna strana ima kameno pristanište s kojeg rampa vodi prema glavnom i sporednom ulazu.

Građena sredinom 16. stoljeća prema nacrtima venecijanskog arhitekta Giangirolama Sanmichelija, tvrđava ima trokutasti tlocrt, rijedak za to razdoblje. Sjeverni dio čini masivni rondel, dok su južni polubastioni povezani ravnim zidom, kurtinom – koji oblikuje kliješta prema kopnu.

Obnova vanjskog plašta

Predloženi zahvati na obnovi plašta temelje se na valorizaciji svih građevinskih i intervencijskih faza tvrđave, od izgradnje u 16. stoljeću do konzervatorskih zahvata krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Zahvati uključuju zamjenu oštećenih dijelova opeke i kamena, sanaciju zidova, rekonstrukciju niša i otvora, uklanjanje skrame, raslinja i cementnih zakrpa, mehaničko i hidromehaničko čišćenje te restauraciju metalnih i kamenih elemenata.

Posebno će se pažljivo rekonstruirati kamenih elemenata in situ, a nedostajući dijelovi bit će nadomješteni novom kamenom građom. Podovi će se očistiti, urediti i, gdje je potrebno, preoblikovati. Bit će izvedena i sanacija zidova od vlage te pukotina, a svi zahvati dokumentirani su grafičkim prilozima u konzervatorskim elaboratima, piše Bauštela.