Znanstvenici otkrili uzrok i brojne druge tajne potresa na Baniji

Potres se osjetio daleko izvan hrvatskih granica

Autori u analizi pišu da je niz potresa s epicentrom u okolici Petrinje započeo u ponedjeljak 28. prosinca 2020. u 6:28 po lokalnom vremenu potresom magnitude 5.1 koji se osjetio u većem dijelu središnje Hrvatske. Epicentar mu je bio jugozapadno od Petrinje, kod mjesta Strašnik. Ubrzo su uslijedili potresi lokalne magnitude 4.6 u 7:49 te magnitude 3.8 u 7:51 u istom epicentralnom području, kao i niz slabijih potresa.

Nažalost, ispostavilo se da su ovi umjereno jaki potresi zapravo bili samo najava budućih događaja jer se sljedeći dan, 29. prosinca 2020., u 12:19 dogodio vrlo jak potres lokalne magnitude 6.2 s epicentrom također kod Strašnika. Potres je u epicentru imao intenzitet VIII °EMS i opisuje se kao teško oštećujući, a osjetio se u cijeloj Hrvatskoj i Sloveniji te u velikom dijelu Bosne i Hercegovine, u Srbiji, Mađarskoj, Italiji, pa čak i u Austriji i Slovačkoj.

Od posljedica urušavanja kuća, život je izgubilo sedmero ljudi. Zbog potresa dan ranije i oštećenja koja su uzrokovali te zbog toga što se potres dogodio sredinom sunčanog dana, mnogi stanovnici epicentralnog područja u tom su trenutku bili izvan svojih kuća, posebno onih jače oštećenih i opasnijih za boravak, piše Index.hr. 

"Istodobno, potres se dogodio u vrijeme školskih praznika te restrikcija u kretanju zbog epidemije. Svi ovi faktori imali su za posljedicu relativno malen broj nastradalih u usporedbi s razmjerima oštećenja nastalih jakom trešnjom", tumači Stipčević.

Kako je riješen nedostatak instrumenata?

Zbog zagrebačke serije potresa koja je započela u ožujku 2020. i uspostavljanja mreže seizmografa kojom se prati, hrvatski seizmolozi ostali su bez slobodnih instrumenata koje bi mogli postaviti u području Banije. Stoga su vrlo brzo nakon potresa dogovorili suradnju s kolegama iz Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale (OGS) iz Udina koji su im na raspolaganje stavili šest seizmografa s integriranim akcelerometrom za brzo postavljanje.

"Instrumenti su postavljeni nekoliko dana nakon glavnog potresa, 4. i 5. siječnja, i tu smo zahvalni kolegama iz Italije što su se odazvali na našu molbu te dopremili instrumente u vrlo kratkom roku usprkos tada važećim restrikcijama kretanja zbog epidemije", kaže nam Herak. 

Ubrzo je i Seizmološka služba dobila donaciju hrvatske vlade čime je nabavljeno 40 kvalitetnih instrumenata (20 seizmografa i 20 akcelerografa), pa je krajem siječnja 2021. započelo i postavljanje veće privremene mreže seizmoloških instrumenata u širem epicentralnom području.

Herak kaže da se postavljanje prvih šest instrumenata vrlo brzo nakon glavnog potresa pokazalo ključnim u prikupljanju podataka o potresnoj seriji jer se u prvih nekoliko tjedana dogodila većina do sada lociranih potresa.

"Ovo progušćenje lokalne mreže seizmografa doprinijelo je i znatnom poboljšanju preciznosti lociranja potresa, pa su žarišta potresa koji su se dogodili nakon 4. siječnja 2021. locirana oko tri puta preciznije nego prije toga. Također, uspješno je registriran i najjači naknadni potres magnitude 4.9 koji se dogodio kod mjesta Župić 6. siječnja 2021. u 18:01, kada je najbliža seizmološka postaja bila samo nekoliko kilometara udaljena od epicentra. Ovi zapisi te seizmogrami s naknadno instaliranih privremenih seizmoloških postaja imaju veliku ulogu u istraživanju uzroka potresa kod Petrinje. Oni će omogućiti da analiziramo pokupski rasjedni sustav do najsitnijih detalja te rasvijetlimo uzroke javljanja tako jakih potresa u području relativno malog tektonskog naprezanja", dodaje Herak.

U prva tri mjeseca locirano skoro 10.000 potresa

Prema preliminarnim podacima znanstvenika s Geofizičkog zavoda, u razdoblju između 28. prosinca 2020. i 29. ožujka 2021. locirano je 9350 potresa. Od tog broja, za njih 6374 određena je lokacija s vrlo dobrom točnošću, tj. sa standardnom pogreškom manjom od 1 km. Većina epicentara nalazi se u uskom, dobro definiranom području duž Hrastovičke gore, uz poznati Petrinjski rasjed smjera pružanja sjeverozapad-jugoistok. Izvan glavne grupe, jasno su izdvojene još tri manje skupine naknadnih potresa. Prva se nalazi istočno od glavne skupine, uz Kupu u području između Petrinje i mjesta Mošćenice, druga je zapadno od glavne grupe, u okolici Velike Soline, a treća se nalazi sjeverozapadno, kod Gornjeg Vukojevca.

Glavni potres imao je dubinu žarišta na oko 6-7 km. U dijelu rasjeda oko glavnog potresa između dubine od otprilike 10 km i površine dogodio se relativno mali broj naknadnih potresa, jer je u glavnome oslobođena većina prikupljene napetosti. Većina naknadnih potresa dogodila se na dubinama između 10 i 18 km i u dužini od 15 km, ispod dijela rasjeda koji je aktiviran u glavnom potresu.

"Ovo pokazuje da je glavni potres aktivirao Petrinjski rasjed do dubine od 10-ak km i u potpunosti ispraznio elastičku energiju na rasjednoj površini od oko 150 km2. Poprečni profil žarišta potresa jasno pokazuje da se radi o praktički vertikalnom rasjedu. U ovoj seriji potresa, u prvih 13 dana serije, dogodilo se ukupno deset potresa magnitude veće ili jednake 4.0, i 76 potresa magnitude veće ili jednake 3.0", kaže Herak.

"Kod Petrinjskog potresa relativno mala dubina njegova žarišta dodatno je utjecala na jakost i rasprostranjenost trešnje. Zbog blizine žarišta površini, općenito vrijedi da je kod plitkih potresa trešnja jača nego kod nešto dubljih. Međutim, važno je naglasiti i da struktura tla te interakcija tla s građevinama ima veliki utjecaj na svojstva trešnje. Primjerice, područja u blizini epicentra koja se nalaze na čvrstoj stijenskoj podlozi su relativno bolje prošla, dok je centar Petrinje, koji leži na mnogo rastresitijem tlu potpuno porušen.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.