Ozljede djece na električnim romobilima u drastičnom porastu

Predstojnik Klinike za dječju kirurgiju Stjepan Višnjić istaknuo je kako je broj ozljeda dramatično porastao - brojke su se učetverostručile u odnosu na prošlu godinu, a i ozbiljnija je težina ozljeda - ozljede nastale kao posljedica padova s električnih romobila značajno su teže nego prosječne ozljede u prometu, javlja HRT.

Istaknuo je da podaci ukazuju na to da je krajnje vrijeme za reakciju i upozorenje da su električni romobili, koje se uglavnom doživljava kao jednostavno i praktično sredstvo transporta, zapravo najveći rizik današnje adolescencije.

Broj hospitalizacija djece zbog ozljeda povezanih s električnim romobilima porastao je za čak 285 posto u usporedbi s prošlom godinom, dok je ukupno trajanje bolničkog liječenja povećano za 143 posto. Zabrinjavajuće je i pet puta više slučajeva teških ozljeda mozga, uključujući potrese mozga i prijelome kostiju lubanje, rekli su liječnici na konferenciji za novinare održanoj u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu.

Poručili su da je nužno hitno reagirati kako bi se spriječilo daljnje ozljeđivanje, a apel su posebno uputili roditeljima.

- U posljednjih godinu dana vidjeli smo djecu s ozbiljnim neurokirurškim ozljedama, uključujući slučajeve u kojima se kost pri padu zabila u moždano tkivo. Svaka ozljeda koja poremeti razvoj dječjeg mozga može imati dugotrajne posljedice od oštećenja sluha i vida do problema s pažnjom, učenjem i ponašanjem, upozorio je neurokirurg Miroslav Gjurašin.

Stručnjaci ističu da je riječ o vozilima koja nisu tehnički ni zakonski prilagođena mlađim dobnim skupinama, osobito ne bez nadzora odraslih.

Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva također je izrazila duboku zabrinutost zbog porasta ozljeda. Upozorila je da tjelesna aktivnost mora biti prilagođena dobi i razvoju djeteta te da djeca trebaju biti poticana na kretanje, ali na siguran i zakonom propisan način.

O tome se govorilo i u emisiji Dobro jutro, Hrvatska s gostima Rokom Kraljem, dr. med. spec. dječje kirurgije, pročelnikom Zavoda za traumatizam dječje dobi Klinike za dječje bolesti Zagreb, i Nikolom Milasom, pomoćnikom voditelja Službe prometne policije.

Električni romobili postali su svakodnevica u prometu, no policija upozorava na porast nesreća, osobito među djecom i maloljetnicima. Mnogi vozači ne znaju gdje smiju voziti, kako moraju biti opremljeni i što im zakon dopušta. Zbog nepoštovanja pravila i neoprezne vožnje sve su češće ozljede.

- U šest mjeseci ove godine ukupno je evidentirano 257 osobnih prijevoznih sredstava. Na sreću, nije bilo poginulih, imamo 73 teško ozlijeđene osobe i 140 lakše ozlijeđenih. Iz dana u dan tih nesreća ima sve više. Sve više sredstava na cesti. Pokušavamo maksimalno apelirati da se drže svih propisa, rekao je Nikola Milas, pomoćnik voditelja Službe prometne policije.

Podaci govore da su većina vozača djeca i maloljetnici, prosječna dob je 14 godina, a najmlađi hospitalizirani pacijent je 8-godišnjak.

- U prvih šest mjeseci ove godine u usporedbi s prošlom imamo četverostruki broj. Imali smo 27 djece koja su hospitalizirana, a prošle godine u istom razdoblju sedmero djece pa je to zapravo bio alarm, naveo je Rok Kralj, dr. med. spec. dječje kirurgije, pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi Klinike za dječje bolesti Zagreb.

- Najčešće se radi o prijelomima ekstremiteta, kostiju ruku i nogu, prijelomu ključne kosti, ali najviše nas zbrinjavaju ozljede glave, istaknuo je Kralj.

Povećan broj nesreća posljedica je nepoštovanja zakonskih odredbi koje jasno definiraju tko i kako smije upravljati električnim romobilima.

- Dobna granica za upravljanje romobilima je 14 godina. Definirano je kao osobno prijevozno vozilo bez sjedala. Na njemu se stoji i ima radnu snagu motora do 25 cm3, odnosno ako se radi o elektromotoru, onda 0,6 kilovata, i ne može razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat. Trebaju se kretati biciklističkim trakama u smjeru kretanja, a ako ne postoje biciklističke staze, tada im dopuštamo da se kreću po nogostupu. Nismo ograničili brzinu, ali smo rekli da moraju voditi računa o pješacima, obasnio je Milas.

Najčešće kršenje zakona, kako kažu, jest nedostatak kacige tijekom vožnje.

- Kaciga je propisana zakonom, mora se nositi. Od 2800 prekršaja, 1800 se odnosi na nenošenje kacige. Možda je i problem u kazni koja je preniska s obzirom na to da je propisna kazna 30 eura koja se može platiti odmah ili tijekom tri dana u pola cijene, pa to bude 15 eura. Trebalo bi razmisliti o podizanju kazne kako bi ljudi stekli naviku i stavili je na glavu kako bi se zaštitili od tih neželjenih ozljeda, kazao je Milas.

Sve veći broj nesreća i ozljeda jasno pokazuje koliko su znanje, oprez i poštovanje zakona ključni za sigurnost u prometu, posebno kad su u pitanju djeca.

Kaciga može spasiti život – a poštovanje pravila zaštititi cijelu budućnost.