Knin, Drniš, Unešić, Civljane, Biskupija, Ružić i Kijevo u 'bedreničkom distriktu' koje je proglasilo Ministarstvo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je rješenje o određivanju zona ograničenja (bedrenički distrikti) radi suzbijanja pojave bedrenice (antraksa) u domaćih životinja. Rješenje je stupilo na snagu danas, a na ugroženim područjima već se provodi cijepljenje životinja od strane ovlaštenih veterinara.

Kao zone ograničenja (bedrenični distrikti) zbog izbijanja bedrenice određuju se sljedeća područja pod ograničenjem:

a) na području Splitsko-dalmatinske županije sva naselja na području općina: Hrvace, Muć i Vrlika

b) na području Šibensko-kninske Županije sva naselja na području općina: Biskupija, Civljane, Drniš, Kijevo, Knin, Ružić i Unešić.

Što je bedrenica?

Bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, poznata po stvaranju otpornijih spora koje mogu preživjeti u tlu desetljećima. Bolest se javlja kod domaćih i divljih životinja (goveda, ovce, koze, konji, svinje i divljač), ali može se prenijeti i na ljude.

Bedrenica kod životinja

Kod preživača bolest ima vrlo brz i smrtonosan tijek, često bez jasnih simptoma. Moguće je primijetiti:

teturanje, drhtanje, otežano disanje, probavne smetnje i nakon smrti: nadutost trupla i krvavi iscjedak iz tjelesnih otvora.

Zaražene životinje se ne liječe. Provode se mjere kontrole: zabrana kretanja, zbrinjavanje lešina, čišćenje i dezinfekcija, kontrola glodavaca i obvezno cijepljenje.

Kako se prenosi?

Zaraza se prenosi unosom kontaminirane hrane (trava, sijeno) ili udisajem spora iz okoliša. Spore se stvaraju kada bakterija dođe u kontakt s kisikom i mogu godinama ostati aktivne u tlu i vodi.

Što učiniti pri sumnji na bolest?

Ministarstvo poziva sve posjednike životinja da:

ODMAH kontaktiraju veterinara u slučaju sumnje na bolest ili uginuće životinje, ograniče kontakt ljudi i životinja s bolesnim jedinkama ili lešinom, koriste zaštitnu opremu pri radu (maske, rukavice, zaštitna odjeća), ne konzumiraju meso životinja za koje se sumnja da su zaražene, provode temeljitu osobnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama.

Bedrenica kod ljudi

Bedrenica se kod ljudi javlja u tri oblika:

Kožni antraks - najčešći oblik; tamne, bezbolne ranice na koži, plućni (inhalacijski) antraks - rijedak, ali s visokom smrtnošću, crijevni antraks - javlja se nakon konzumacije zaraženog mesa.

Infekcija se prenosi kontaktom s kožom, udisanjem spora ili konzumacijom zaraženog mesa. Liječenje je moguće antibioticima, isključivo prema preporuci liječnika.

11 dana trebalo im je da otkriju bedrenicu

Prva sumnja na pojavu zarazne bolesti životinja u naselju Maovice na području općine Vrlika zaprimljena je 7. srpnja 2025. Pozitivan nalaz stigao je 18. srpnja.

Temeljem informacije o iznenadnom uginuću goveda bez ikakvih vidljivih kliničkih znakova oboljenja, ovlašteni veterinar izvršio je klinički pregled životinja u stadu te lešinu uginule životinje uputio na daljnje uzorkovanje radi isključivanja bakterioloških i virusnih bolesti.

41 osoba na antibiotiku zbog bedrenice

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, u središnjem Dnevniku HRT-a, izvijestio je kako trenutačno 41 osoba uzima kemoprofilaksu. 

"Dosad nijedna osoba nije prijavila simptome i svi su izjavili da su zdravi. Četiri obitelji su zahvaćene, a od svih je uzeta anamneza. Ukupno 21 član tih obitelji mora uzimati kemoprofilaksu. Dogovoreno je kako će se terapija provoditi i kako se obitelji trebaju ponašati.

Osim članova navedenih obitelji, kemoprofilaksu uzimaju i osobe uključene u toksikološku istragu, jer se u jednom trenutku posumnjalo na trovanje. Riječ je o osobama koje su sudjelovale u uzorkovanju i analizi – ukupno devet njih.

Također, dvoje pripadnika veterinarske službe, koji su bili u kontaktu, te dva pripadnika novinarskih ekipa koji su boravili na terenu, također su uključeni u preventivni nadzor. Sveukupno, kemoprofilaksu trenutno uzima 41 osoba.

Potencijalno su ugroženi svi koji smatraju da su bili u kontaktu sa zaraženima. Epidemiološke službe i liječnici primarne zdravstvene zaštite već zaprimaju sve veći broj telefonskih poziva osoba koje sumnjaju na izloženost", rekao je Capak gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a. Dodao je da se radi o penicilinskim antibioticima koji se daju ugroženima.

Rješenje Ministarstva pogledajte na ovom linku.