Najavljena izgradnja Kuće pršuta: U Drnišu otvoren festival gastronomskog blaga

Pršut je u drniškom kraju više od gurmanskog brenda što dokazuje i zaštita zemljopisnog podrijetla Europske unije. Zbog toga najavljuju i izgradnju "Kuće pršuta". Nasljeđe predaka i danas njeguje 16 proizvođača na tom području, koji proizvedu oko 50.000 pršuta godišnje. , piše HRT.

Zbog kiše program je umjesto na glavnom gradskom trgu održan u sportskoj dvorani osnovne škole. Festival je započeo stručnim panelima na kojima se razgovaralo o zaštiti i certificiranju proizvoda, a proizvođači ističu kako im je kvaliteta uvijek na prvom mjestu.

Novinarka Ana Bralić razgovarala je s Dragom Pletikosom, predsjednikom Udruge proizvođača drniškog pršuta.

Naglasio je da unatoč rastu troškova cijene pršuta neće rasti jer žele ostati dostupni krajnjim potrošačima. Dodao je Pletikosa je dodao kako će im subvencije Ministarstva poljoprivrede za certificiranje dati novi vjetar u leđa.

Manifestacija okuplja proizvođače iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a osim drniškog pršuta predstavljeni su i dalmatinski te istarski pršuti. Proizvođači poručuju kako zajednički rade na kvaliteti, prepoznatljivosti i konkurentnosti hrvatskog pršuta na domaćem i stranom tržištu.

Drniški pršut - plod stoljetnog suživota čovjeka s vjetrom i kamenom dalmatinskog krša. Ante ih godišnje proizvede tisuću i pol. 

- Radimo velike pršute u petoj godini zrenja do ovih koji su u drugoj godini zrenja. Najveća je tajna u sirovini. Znači, kad imamo kvalitetnu sirovinu, to je glavni preduvjet da imamo na kraju finalni kvalitetan proizvod, rekao je Ante Reljanović, proizvođač pršuta iz Otavica.

Za to je, tvrdi, potrebna veća svinjogojska proizvodnja. Ante je imao svinje, ali odustao je od njihova uzgoja nakon afričke svinjske kuge. 

- Država, kad bi potakla mlađe da se bave uzgojem svinja, u konačnici netko tko bi uzgajao svinje za kooperante, to bi bilo dobro, napominje Reljanović.

- Mi bi mogli dosta uzgajati, ali teško je. Nema ovog dijela klaoničkog, rasjecanja, rekao je Drago Pletikosa predsjednik Udruge proizvođača pršuta drniškog kraja.

Izazovi su i klimatske promjene, veći troškovi proizvodnje, no unatoč tomu cijene pršuta nisu rasle. Ova im je godina jedna od najboljih dosad pa nemaju problema s plasmanom.

- Najviše plasiramo, da vam kažem otvoreno, u vrhunske restorane i hotele s Michelinovim zvjezdicama. Od županije pa šire. Na sve strane, od Dubrovnika do Istre, rekao je Reljanović.

- Također, Njemačka, Austrija i Švedska. Uz naše restorane, Zagreb i caterinzi, objašnjava Pletikosa.

A svojem gurmanskom brendu u čast - u Drnišu najavljuju izgradnju Kuće pršuta.

- Zamišljeno je da u sklopu samog projekta bude kušaonica pršuta. Također, izložbeni dio, gdje će se prikazati povijest proizvoda, kako se odvijao sami proces i sve faze koje se odvijaju, rekao je Tomislav Dželalija, gradonačelnik Drništa.

Nasljeđe, kažu, ne smiju iznevjeriti, pa sve više rade na promociji pršuta.

- Kretanja današnjeg turizma idu u eno-gastro smjeru. Jedna ovakva delicija sigurno jako puno znači jednom ovakvom kraju. Ono što je nama bitno je da učimo od europskih velesila kada pričamo o proizvođačima pršuta. Dakle, tu su prvenstveno Italija i Španjolska, rekla je direktorica TZ Drniš Ivana Dujić.

Budućnost drniškog pršuta treba imati okus i miris tradicije, ali i jasnu viziju napretka, kako bi mladi ostali, a pršut putovao svijetom.