Od kuge 1649. do novog doba: Doseljavanja iz zaleđa i BiH promijenila prezimensku kartu Šibenika

Nakon ubitačne kuge iz 1649. godine, kad je od prvih 1500 prezimena ostalo samo njih 250, u više valova doseljavanja iz zaleđa i iz Bosne i Hercegovine obnovio se i znatno proširio prezimenski sastav starih i novih Šibenčana. Danas donosimo detaljan popis novih prezimena, koja su tijekom 17., 18. i 19. stoljeća iz temelja promijenila i proširila prezimenski sastav u Šibeniku i u njegovoj okolici.

17. STOLJEĆE: Babačić (iz Nevesta, zapisan u Docu 1685. kao Morlak), Baraković (Morlak iz Ružića, zapisan 1667. u Mandalini), Bastić, Bedrica (od 1684.), Belamarić (prezime nastaloj od loze Danilovića iz 16. stoljeća), Bilušić (Morlak iz Doca, porijeklom iz Vukšića), Blaćanin (danas Blaće, za Kandijskog rata iz Vrpolja došao u Šibenik, u Varoš, 1652.), Blažević (od 1684.), Brajković (prezime zapisano i u Varošu i u Mandalini 1653., doselili iz Umljanovića), Cipitelo (1684. u Docu), Crnogaća (potječu od Reljanovića, zapisanih 1672. s nadimkom Crnogaća), Cvitanović, Čelarević, (danas Čelar), Dadić (zapisan u Mandalini, 1644., stigli iz Ružića), Dominis, Dunkić, Dulibić (u Docu i Crnici, iz Bogatića), Erceg, Ercegović, Festić (kasnije Vestić, pa Veštić; 1653. iz Ružića doselili u Mandalinu), Fondra, Fosco, Galbiani, Giuliani (1679. u šibenskom Gradu zapisan Toma, liječnik), Girardi, Grandeš (zapisani 1650. u Mandalini), Gulinović (kasnije Gulin), Hreljanović (iz 1650., na Gorici, kasnije Relja), Jelić (od 1620.), Juras (Jurasović i Jurasov, 1631. u Crnici i u Gradu), Jurišić (1650. zapisani u Crnici kao doseljeni Morlaci), Jurković (od 1658. u Mandalini), Karađole (nastali su od Ercega, koji su tim prezimenom zapisani 1688. jer su došli iz Hercegovine; prvi sin od Ercega, koji je rođen u Šibeniku, upisan je kao Joseph Erceg, a njegov sin s prezimenom Carasole, prema nadimku Crni Jole; g. 1730. na Škopincu živi prvih petoro Karađolića u jednoj obitelji), Klarendić (zapisan u Mandalini 1651. kao doseljeni Morlak, harambaša), Koštanović (danas Koštan, Morlak iz Promine, iz Bogatića, zapisan 1606. u Varošu), Krnčević (od 1651. u Docu, Morlaci), Kundić (od 1652., Morlaci u Kvartiru, tamo su im potomci stanovali do kraja 20. stoljeća), Labor (Morlak iz Goriša, zapisan u Varošu, u Šibeniku, 1669.), Lambaša, Lasinović (od 1648., Morlaci iz Lađevaca), Martinovići, Marotti (advokat, 1672.), Miljković, Mišurić (od 1654., Morlaci, doseljeni u Mandalinu; kasnije su Mišure), Omelić (prezime harambaša, koji su 1647. prešli s osmanlijskog na mletačko područje, Morlaci), Piližotić (Morlak, dolazi u Varoš nakon Kandijskog rata), Polić (od 1680.), Računica (od 1654. u Docu), Radić, Rora (od 1684.), Rupić (Morlak, 1680. u Varošu, u Šibeniku), Sekulić, Soppe (danas Šupe), Šestan (od 1650. je prvi put zapisano to prezime, koje je nastalo od nadimka Ivana Gojanovića iz 1583., koji je stanovao kraj crkve svetog Križa u Docu), Škarica (od jedne loze Julovića iz 1663.), Šupuk (1649. došli iz Kanjana ili Radonića u šibenski Varoš, zapisani kao Morlaci), Tambača (u Docu od 1672.), Tare (od 1691. u Mandalini), Tintić (1630. je to bio Stjepan Miljahnić rečeni Tinte, a od 1674. su zapisani prvi Tintići u Docu), Uroda (prvi zapisan 1581., od nadimka za Bikića iz Zatona), Varnica (od 1691. u Mandalini), Veleglavac (iz Velike Glave kraj Skradina), Verčić (danac Vrčić), Verljević (danas Vrljević), Vidović (od 1653. Morlaci u Docu, pa poslije u Gradu i Varošu), Vudrag (Vudragović, Morlak iz Čulišića doselio u šibenski Dolac, 1656., pa 1693. Marko Vudragović reč. Šare i 1699. Antun Vudragović, rečeni Šerdija, doselili u Crnicu; poslije nastaje i prezime Ševerdija, kasnije iz Zatona), Vučenović (došli 1672. iz Vrpolja u Varoš), Vukšić (na Gorici od kraja 17. stoljeća), Vuletić (zapisani 1657. kao Morlaci u Crnici), Žonjić (prezime Morlaka koji su doselili u Crnicu; u 19. stoljeću prezime zapisano kao Žonja), Županović (od 1683., Petar Županović iz Rogoznice, u Docu)

18. STOLJEĆE: Baranović (prvi zapisi tog prezimena su s početka 18. stoljeća, ali potječu od Vukomila Hrvatinića iz Crnice, zapisanog još 1498; godine 1621. Bartol Vukmilić ima kuću kod Vanjskih vrata, gdje potomci Baranovića kuću imaju i u 2023. godini!; kasnije od imena Baran i nadimka Baranov nastaje prezime Baranović), Brkić, Bumber, Draganić-Vrančić, Fontana, Guberina (Pribilovići su nosili nadimak Guberina, ali su neki Guberine doselili i iz Crne Gore; u Docu su od 1687.), Ilijaš (od Bogdana), Iljadica, Jakšić, Klarić, Makale, Matković, Nikolić, Omčigus, Panjkota, Periša, Petrović, Popović, Stošić, Subro (najprije su zapisani kao Sufro), Rossini, Roša, Šare, Vulinović, Zaninov (u Crnici je 1703. zapisan Zaninov iz Hvara; već od 1704. prezime je Zaninović), Zorić

19. STOLJEĆE: Batinica (od nadimka za jednu granu Ercega; rođaci i susjedi – s oborima, pašnjacima i poljima - s Karađolićima), Bučić, Bukić (od Pletikosa) – početkom stoljeća doseljavaju iz Lozovca, Čičmir, Deljac, Dumić, Fulgosi, Jadronja, Kinkela, Kolombo, Krnić (od Koštana), Kronja, Marenzi, Marini, Massoleni, Matavulj, Matulović, Menđušić, Mikulandra (od Junakovića), Ninić (od Jakšića), Pasini, Peršen, Pletikosa, Polić, Rora, Skroza, Soldin, Tomasseo, Trlaja, Žonja.