Najbrojnija kninska prezimena: od Atlije i Ćuruvije do Jelića, Raškovića i Zelembabe 

Danas iz ‘Velikog prezimenika Šibensko-kninske županije' prenosimo sažeti prikaz najbrojnijih prezimena iz Knina i njegova šireg područja, jednog od pet gradova u županiji. Prikaz svih kninskih prezimena nalazi se u knjizi. Uz grad Knin, na njegovom širem području su i Golubić, Kninsko Polje, Kovačić, Ljubač, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje i Žagrović.  

Deset najbrojnijih kninskih prezimena za popisa iz 2021. (šire područje Knina = Knin i 12 spomenutih sela): Rašković – 108, Marić – 105, Jelić – 103, Blažević – 79, Marković – 74, Gambiroža – 73, Perić – 71, Šimić – 69, Ilić – 66 i Tomić – 65.  

Naseljenost kninskog područja kroz povijest

Kninsko je područje naseljeno od neolitika. Od prodora Rimskog carstva u Dalmaciju, u Kninu su podno tvrđave ostaci rimskih grobova. U blizini grada su i arheološki ostaci rimskog logora, Burnuma, iz 1. stoljeća. Knin prvi spominje bizantinski car Konstantin VII Porfirogenet oko 950., pod imenom Tenen. U 10. i 11. stoljeću Knin je povremeno sjedište hrvatskih vladara, ali je izvornih dokumenata i nalaza o tome malo. Kninska je biskupija osnovana oko 1050. (prije šibenske). Osmanlije ga zauzimaju 1522., i stoga većina Kninjana bježi prema priobalju. Od prvih prezimena u zapisima ostaju samo malobrojni Marići i Šimići, dok ostali i doseljeni nose muslimanska imena ili iz njih kasnije izvedena prezimena. Nakon potiskivanja Osmanlija, Knin je pod mletačkom vlašću od 1688. U prezimenskom sastavu ističu se prezimena turskih korijena: Atlija, Ćuruvija, Koluvija, Kolundžija (uglavnom među doseljenicima iz Bosne i Hercegovine na početku 18. stoljeća). Zatim, nakon odlaska osmanlijske vlasti dolaze prezimena talijanskih korijena: Kalat, Kaligaris i Monti, a nakon kratkotrajne vlasti Napoleona u Kninu ostaju ostaci pretežno talijanskih prezimena, kao što su Gambiroža, Gugo i Kaliger. Za popisa iz 1713. prema brojnosti se ističu prezimena, pretežno katolika, kao što su Draganić, Šimić, Delli, Santi, Marić, Marin, Vuković, Marković, Ćurić, Samardžija, Pešut, Ercegovac, Benić, Monti, Knežević, Fontana, Rossi, Grgić, Krvavica, Konforta, Melada i Parat. U Potkonju su brojnija prezimena Đujić, Jelić i Požar. U Kosovu se ističe prezime Matavulj. Đuro Matavulj, rođen 1774., preselio se bio u Šibenik, u Varoš. Jedan je Matavulj 1780. zapisan kao hajduk. Književnik Simo Matavulj (1852. – 1908.) iz Šibenika, nije imao potomaka.  

Kninska prezimena iz 1948. godine (brojnija i starija, prema abecedi, sva iz nekadašnje općine Knin)

ATLIJA – Kninsko Polje 51, Knin 1, BABIĆ – Knin 2, Kijevo 10, BARIŠIĆ – Rupe 179, Cetina 121, Matase 92, Žitnić 91, BILIĆ – Civljane 79, ĆURUVIJA – Kovačić 108, DUJIĆ – Razvođe142, Rupe 95, ĐUJIĆ – Kovačić 181, GAMBIROŽA – Potkonje 56, Kovačić 32, GUGO – Kninsko Polje 49, JELIĆ – Knin 21, Kovačić 69, KRVAVICA – Knin 29, Kovačić 66, Kninsko Polje 16, MARIĆ – Knin 19, Kninsko Polje 119, MARTIĆ – Kistanje 27, POPOVIĆ – Kistanje 37, Knin 24, (Šibenik 25), POŽAR – Potkonje 21, Knin 4, (Zagreb 50), RAŠKOVIĆ – Žagrović 171, Knin 7, SAMARDŽIJA – Pađene 110, SKORIĆ – Biovičino Selo 60, ŠIMIĆ – Knin 37, UGRČIĆ – Ivoševci 46, VUJASINOVIĆ – Kistanje 21, ZELEMBABA – Golubić 32. 

Knin za popisa iz 1991., 2011. i 2021. godine

Uoči pobune dijela hrvatskih Srba i agresije Miloševićeve JNA na Hrvatsku, kninska je općina (Knin, Kistanje, Ervenik, Biskupija, Kijevo i Civljane) imala 49.954 stanovnika, od kojih su 37.888 bili Srbi, a 3886 Hrvati. U gradu Kninu je 1991. bio 12.331 stanovnik, od kojih su 80 % bili Srbi, a 13,5 % Hrvati. Dvadeset godina poslije, u gradu Kninu je 2011. bilo 15.047 stanovnika, ali su njih čak 75,4 % bili Hrvati, a Srbi samo njih 23 posto, ili trećina predratnih! U kninskom demografskom korpusu iz 2011. samo je njih 2646 ili 17,2 % bilo rođeno u Kninu, a više od 80 % doseljeno nakon Domovinskog rata. Među popisanima iz 2011. samo su 2511 osobe bile povratnici iz izbjeglištva. U 2021. Srba je u Kninu 21,4 %.  

Ukupan broj stanovnika po većim naseljima u 1991. i u 2021., te brojnija prezimena po većim naseljima na širem području knina za popisa iz 2021. (prema abecedi)  

GOLUBIĆ: 1991. – 1424 stanovnika, a 2021. – 654 stanovnika, brojnija prezimena su Borović, Damjanović, Džepina, Jozić, Kablar, Kesić, Mandić, Marković, Štrbac 

KNINSKO POLJE: 1991. – ukupno 408 stanovnika, a 2021. godine 758 stanovnika, brojnija prezimena su Anić, Antičević, Blažević, Budimir, Čolić, Gugo, Novaković, Vidović, Štrbac 

KOVAČIĆ: 1991. – 1185 stanovnika, a 2021. godine 628 stanovnika, brojnija prezimena su Ćuruvija, Đujić, Ilić, Jelić, Mandić, Marković, Medaković, Medić, Štrbac  

LJUBAČ: 1991. – 172 stanovnika, a 2021. samo prezimena Marjanović, Orlović  

OĆESTOVO: 1991. – 351 stanovnik, a 2021. samo prezimena Bjedov, Knežević, Lošić, Tanjga, Vukojević  

PLAVNO: 1991. – 1720 stanovnika, a 2021. samo 132 stanovnika; brojnija su prezimena Cvijanović, Grmuša, Jovičić, Opačić, Petrović, Savić, Torbica  

POLAČA: 1991. – 1586 stanovnika, a 2021. samo 155; brojnija su Baša, Maglov, Radulović, Todorović  

POTKONJE: 1991. – 198 stanovnika, a 2021. od brojnijih samo prezimena Gambiroža, Maričić  

RADLJEVAC: 1991. – 387 stanovnika, a od brojnijih samo prezimena Bajić, Dobrijević, Miljević  

STRMICA: 1991. – 1334 stanovnika, a 2021. samo 162; brojnija su prezimena Krneta, Matijaš, Radoš  

VRPOLJE: 1991. – 536 stanovnika, a 2021. samo 165; brojnija su Ćaćić i Totić  

ŽAGROVIĆ: 1991. – 1393 stanovnika, a 2021. ih je 509 stanovnika, brojnija prezimena su Bojanić, Dmitrović, Martić, Rašković, Zelenbaba, Štrbac.