Drniška prezimena kroz povijest: Od Andabake, Begonje i Bilića do Marina, Meštrovića i Vlaića

Danas iz 'Velikog prezimenika Šibensko-kninske županije' prenosimo sažeti prikaz brojnijih prezimena iz Drniša i njegova šireg područja, jednog od pet gradova u županiji. Prikaz svih drniških prezimena nalazi se u knjizi. Uz grad Drniš, na njegovu širem području su i Badanj, Bogatić, Biočić, Brištani, Drinovci, Kadina Glavica, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Miočić, Pakovo Selo, Parčić, Pokrovnik, Radonić, Sedramić, Siverić, Širitovci, Štikovo, Tepljuh, Trbounje, Velušić i Žitnić.

Deset najbrojnijih prezimena iz drniša (i njegova šireg područja) za popisa stanovništva iz 2021. godine

Marin – 165,  Vukušić – 133, Živković – 129, Čupić – 128, Barišić – 120,  Goreta – 115,  Vlaić – 105, Matić – 104, Kulušić - 101 i Tomić – 89.

Brojnija drniška prezimena za popisa iz 1948. i 2001. godine

Andabaka: 1948. - Drniš (općina) 134, a 2001. -  Badanj 61, Drniš (grad) 23, Šibenik 11, Split 10

Bačić: 1948. - Drinovci 240, Brištani 61, Skradin 15, Šibenik 18, a 2001. -  Drinovci 67, Brištani 28, Skradin 16, Šibenik 101, Brodarica 7

Barišić: 1948. - Rupe 179, Žitnić 91, Kričke 72, a 2001. -  Rupe 49, Žitnić 48, Kričke 40, Drniš 87, Vodice 27, Šibenik 131

Bilić: 1948. - Pakovo Selo 80, Drniš 19, Šibenik 7, a 2001. - Šibenik 148, Pakovo Selo 18, Drniš 40

Cigić: 1948. - Pakovo Selo 43, Šibenik 47, a 2001. -  Pakovo Selo 25, Šibenik 47

Čupić: 1948. - Trbounje 244, Drniš 25, a 2001. - Drniš 141, Šibenik 18, Split 89

Dželalija: 1948. - Ključ 58, Pakovo Selo 13, a 2001. - Ključ 32, Šibenik 51

Elez: 1948. - Sedramić 39, a 2001.  Sedramić 20, Šibenik 37

Goreta: 1948. - Kadina Glavica 158, a 2001. - Kadina Glavica 113, Šibenik 57

Grcić: 1948. - Drniš (općina) 75, a 2001. - Badanj 66, Drniš (samo grad) 14, Kadina Glavica 11

Ivić: 1948. - Drinovci 169, Kaočine 60, Šibenik 16, Split 22, a 2001. - Drinovci 64, Drniš 28, Šibenik 81, Split 131

Kulušić: 1948. - Ključ 106, Kaočine 96, Drniš 15, Šibenik 1, a 2001. - Ključ 59, Kaočine 55, Drniš 26, Šibenik 104, Zagreb 43

Malenica: 1948. - Ključ 91, Kaočine 44, Drinovci 18, Brištani 12, a 2001. - Ključ 40, Kaočine 24, Drinovci 24, Brištani 25, Šibenik 95

Mazalin: 1948. - Bogatić 43, Šibenik 10, a 2001. - Bogatić 16, Drniš 8, Drinovci 1, Šibenik 19, Zagreb 16

Mihaljević: 1948. - Drniš (općina) 79, Šibenik 2, a 2001. - Drniš (grad) 43

Pilić: 1948. - Brištani 47, Mirlović Zagora 28, a 2001. - Brištani 18, Drniš 7, Mirlović Zagora 29, Šibenik 29

Skelin: 1948. - Drinovci 47, Karalići 30, Šibenik 37, a 2001. - Drinovci 23, Drniš 9, Karalići 8, Šibenik 84

Štrkalj: 1948. - Pokrovnik 99, Šibenik 57, Zagreb 18, a 2001. - Pokrovnik 53, Šibenik 97, Zagreb 74

Tomić: 1948. -  Siverić 171, Šibenik 3, a 2001 – Siverić 84, Šibenik 27 i širom Hrvatske

Vlaić: 1948. - Kaočine 137, a 2001. -  Kaočine 82, Drniš 23, Šibenik 37

Vukičević: 1948. - Radonić 66, Šibenik 33, a 2001. -  Radonić 27, Podine 24, Vrpolje 20, Šibenik 112, Split 59

Vukušić: 1948. - Lišnjak 227, Drniš (općina) 53, a 2001. - Drniš (grad) 207, Šibenik 25 i širom Hrvatske

Veliko demografsko pražnjenje Drniša (njegove nekadašnje općine i današnjeg šireg područja grada) dogodilo se u razdoblju od 1991. do 2001., te se zatim nastavilo sve do popisa stanovništva iz 2021. Početni su uzrok bile ratne operacije pobunjenih Srba i Miloševićeve JNA, čemu se nakon 1995. priključilo urušavanje znatnog dijela drniškoga gospodarstva tijekom tranzicije i privatizacije. Iako je tradicionalni prezimenski sastav iz 1980-ih opstao, broj većine nositelja drniških prezimena se sveo na trećinu ili četvrtinu onog iz popisa stanovništva iz 1991. Osim dijela Srba, koji su napustili Drniš i Hrvatsku nakon oslobodilačke akcije Oluja u ljeto 1995., kasnije su Drniš, u potrazi za radnim mjestima, napuštali i drniški Hrvati, preseljavajući uglavnom u Šibenik, Split i Zagreb. U 2021. je i po dva-tri puta više nositelja drniških prezimena u Šibeniku i Splitu, nego li u Drnišu i njegovoj okolici.

Miljevci kroz povijest i u 21. stoljeću

Radikalne demografske promjene na širem drniškom području najslojevitije je istražila Ankica Čilaš Šimpraga, u svojoj studiji pod naslovom „Razvoj prezimenskog sastava na Miljevcima“ iz 2007. Miljevci su, definirala ih je, zaravan između kanjona Krke na zapadu i kanjona Čikole na istoku, s Prominom na sjeveru. Tu se nalazi sedam naselja, u kojima su 2001. stanovala 1432 stanovnika, a – prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku – 2021. njih 910. Ta su naselja: Bogatić, Brištani, Drinovci, Kaočine, Karalić, Ključ i Širitovci. Tom području pripadaju još i otočić Visovac s franjevačkim samostanom, i selo Nos Kalik. U srednjem su vijeku Miljevci bili u Kninskoj biskupiji, a tek od 1830. u Šibenskoj biskupiji. Vjerski se život odvijao oko tvrđave Ključice, koja je pripadala Nelipićima. Nakon 1522. i pada Miljevaca pod tursku vlast, Osmanlije pozivaju Miljevčane da se vrate, ali doseljavaju i neke stanovnike iz Hercegovine. Početkom 17. stoljeća na Miljevcima još nema prezimena. Prve matice rođenih i vjenčanih su iz 1692. Iz tog su vremena i prva miljevačka prezimena: Bačić, Deronja (kao Deragna), Dželalija, Ivić, Lovrić, Malenica, Perišić, Puljić, Sulje, Višić, Vlaić, Vranjković i Vukorepa. U 18. stoljeću im se priključuju sljedeća prezimena: Bašić, Duilo, Galić, Grabić, Jurašin, Kisić, Lalić, Mazalin, Samodol, Škeljo, Šostara i Vatavuk. U 19. stoljeću upisuju se ova prezimena: Bubalo, Čipčić, Čolak, Dević, Gverić, Karlo, Kozić, Kulušić, Mamut, Maršić, Perčin, Pletikosa, Samac, Skelin, Sukno, Šarac, Šeper, Stipandžija, Stojanović, Tetlo, Vukačić i Živković. Godine 1948. najbrojnija su sljedeća prezimena: Bačić – najviše ih je u Drinovcima, 242; Duilo – u Bogatiću ih je 60; Dželalija – u Ključu ih je 58; Galić – u Bogatiću ih je 103; Ivić – u Drinovcima ih je 172, a u Kaočinama 60; Kalik – u Nos Kaliku ih je 83; Kulušić – u Ključu ih je 106, a u Kaočinama 99; Lovrić – u Kaočinama 42, a u Šibeniku 93; Malenica – u Kaočinama ih je 46, a u Ključu 91; Mazalin – u Bogatiću 45; Pilić – u Brištanima 49; Pulić – u Karaliću 50; Samac – u Brištanima 101; Samodol – u Brištanima 91; Skelin – u Drinovcima 47, u Karaliću 30, u Šibeniku 37; Stojanović – u Karaliću 52; Šarac – u Kaočinama 9; Vatavuk – 18 u Karaliću, a 87 u Šibeniku; Vlaić – u Karaliću 141; Vranković – 64 u Šibeniku; Vukorepa – u Ključu 30; Zeljak – u Nos Kaliku ih je 70. Nakon agresije pobunjenih Srba i Miloševićeve JNA i Miljevci su okupirani u rujnu 1991., ali su oslobođeni već u prvoj većoj oslobodilačkoj operaciji tijekom Domovinskog rata, sa 21. na 22. lipnja 1992. godine. Tada su pripadnici 4. bojne šibenske 113. brigade, te 3. bojne drniške 142. brigade, policije i Vojne policije, pod zapovjedništvom Krunoslava Mazalina, oslobodili svih sedam naselja i prostor od 108 km2 , uz stradanje osmero branitelja. U 2023. na Miljevcima su još 53 tradicionalna miljevačka prezimena, ali u radikalno smanjenom broju: većina nositelja tih prezimena su u Šibeniku, Splitu i Zagrebu, a neki i u Njemačkoj i Austriji.

Brojnija prezimena po naseljima drniškog područja za popisa iz 2021. godine (prema abecedi)

Badanj: Andabaka, Grcić, Mihaljević i Živković

Biočić: Crnčević i Pakla

Bogatić: Duilo, Galić, Mazalin i Mudrinići

Brištani: Bačić, Gverić, Perišić, Pletikosa, Samac, Samodol

Drinovci: Bačić, Ivić, Malenica, Skelin

Kadina Glavica: Goreta, Kranjac, Nakić-Alfirević, Popović

Kaočine: Bašić, Ivić, Kulušić, Malenica, Vlaić

Karalić: Pulić, Puljić, Stojanović, Vatavuk

Ključ: Čipčić, Dželalija, Kulušić, Malenica

Kričke: Barišić, Bilić, Bitunjac, Jerković

Pakovo Selo: Bilić, Cigić, Jakelić, Pamuković, Petrović, Pleadin, Rakić, Zoričić i Žurić,

Parčić: Baković, Banovac, Škiljo

Pokrovnik: Aleksić, Copić, Lucić, Menđušić i Štrkalj

Radonić: Aužina, Badžim, Koloper, Krečak, Kuvač, Maretić, Rudan, Topić, Tucak, Vrljević, Vukičević i Žaja

Sedramić: Alduk, Begonja, Čičmir, Elez, Ponoš, Šuljak, Triva

Siverić: Bukarica, Lilić, Mrđen, Nakić, Nedoklan, Odak, Radeljak, Ramljak, Tomić, Topić i Šiklić

Širitovci: Grabić, Lovrić, Vatavuk, Vranjković

Štikovo: Vujević.

Tepljuh: Lukavac, Čolović i Ćosić

Trbounje: Čupić, Ćevid, Kontić, Kosor, Marin, Matić

Velušić: Bibić, Buha, Đidara i Tarle

Žitnić: Alduk, Barišić i Mujan

Naseljenost drniškog područja kroz povijest

Drniš se prvi put spominje 1494. godine, a 1522. potpuno ga osvajaju i grade Osmanlije. Mlečani ga, potiskujući Osmanlije, razaraju 1648. u Kandijskom ratu. U međuvremenu opet ga osvajaju Turci, pa Mleci, konačno istjerujući Turke, 1683. Do početka Kandijskog rata, 1647., Drniš je imao 300 obitelji i pet džamija. Dinamično ekonomsko razdoblje živi od 1960-ih do 1991., uz industrijalizaciju i svestran društveni razvoj. Nakon agresije pobunjenih Srba i Miloševićeve JNA većina stanovnika je prisiljena na preseljavanje u Šibenik i priobalje (16. rujna 1991.), ali se većina i vraća u Drniš i njegovo šire područje, nakon oslobodilačke Oluje iz ljeta 1995. U općini Drniš, koja je obuhvaćala i Ružić, i Unešić, godine 1991. bilo je 24.169 stanovnika, od kojih su njih 18.732 bili Hrvati, 4974 Srbi (većina su bili u Baljcima, Biočiću, Bobodolu, Kanjanima, Kričkama, Miočiću, Tepljuhu, Velušiću i Žitniću), a njih 76 Jugoslaveni i blizu 500 ostalih. Godine 2021. na širem području Drniša bilo je samo 6236 stanovnika, a u općinama Ružić 1294 i Unešić 1259 stanovnika. U samom gradu Drnišu je 2021. bilo samo 2752 stanovnika, u Drinovcima 122 (1991. ih je bilo 465), u Kadinoj Glavici 152, u Kaočinama 201, u Pakovom Selu njih 188 (1991. ih je bilo 329), u Radoniću 322, u Siveriću 426 (1991. ih je bilo 992), i u Žitniću 114 (1991. ih je bilo 510). U kuće i stanove izbjeglih Srba useljeno je na širem drniškom području oko 2000 doseljenika iz Bosne i Hercegovine, ali ih je više od trećine kasnije preseljavalo u Šibenik, Split, Zagreb, Austriju i Njemačku. Tradicionalna drniška prezimena su Adžija, Andabaka, Aralica, Begonja, Bilić, Brakus, Čupić, Dujić, Dželalija, Elez, Goreta, Ivić, Knez, Kosor, Kulušić, Malenica, Marin, Matić, Meštrović, Mihaljević, Milić-Štrkalj, Močić, Mrđen, Odak, Tomić, Vlaić i Vranjković. Nakon 1995., kroz deindustrijalizaciju i tranziciju propale su mnoge drniške tvrtke, od Krateksa, Dalmastroja i Udarnika do Mesoprometa, kao i dugo krizno Dalmacijavino, a preživjeli i prilagodili se novim tržišnim okolnostima samo Drnišplast, Girk Kalun, Drniška pršutana u Razvođu, te poslovne zone Drniš i Radonić, jedan hotel i niz malih OPG-a i obrta.